Gospodar prstenova
The Lord of the Rings
Autor J. R. R. Tolkien
Gospodar prstenova epski je fantastični roman kojeg je napisao engleski akademik i filolog J. R. R. Tolkien. Priča je započeta kao nastavak Tolkienovog ranijeg djela, Hobita, ali se razvila u mnogo veću i kompleksniju priču. Pisana je u fazama između 1937. i 1949. godine, a velik je njezin dio nastao tijekom Drugog svjetskog rata.[2] Iako je planirano objavljivanje romana u jednom svesku, on je objavljen u tri sveska 1954. i 1955. te je i kasnije obično tako bio objavljivan. Od prvog je obljavljivanja tiskan mnogo puta i preveden na velik broj jezika, i postao je jedno on najpopularnijih i najutjecajnijih djela književnosti 20. stoljeća.
Priča Gospodara prstenova odvija se tijekom Trećeg doba Međuzemlja. To područje nastanjuju ljudi i druge humanoidne rase (hobiti, vilenjaci, patuljci i orci) kao i mnoga druga stvarna i fantastična stvorenja. Priča se vrti oko Prstena moći kojeg je stvorio Gospodar tame Sauron i od tihih početaka u Shireu grana se preko Međuzemlja prateći tijek Rata za Prsten kroz oči glavnih likova, a posebice glavnog protagonista Frode Bagginsa.
Zajedno s ostalim Tolkienovim djelima, temeljito su analizirane i literarne teme koje se pojavljuju u Gospodaru prstenova i utjecaji i na to djelo. Iako je već sama po sebi veliko djelo, priča je tek posljednji korak u sastavljanju mitologije na kojoj je Tolkien radio od 1917.[3] Na ta su ranija djela, ali i na priču Gospodara prstenova, utjecale filologija, mitologija, industrijalizacija i religija, kao i ranija djela iz žanra fantastike te Tolkienova iskustva iz Prvog svjetskog rata.[4] Isto tako, smatra se da je i sam Gospodar prstenova imao jak utjecaj na moderni žanr fantastike.
Velika popularnost koja ne jenjava dovela je do čestog spominjanja Gospodara prstenova u popularnoj kulturi, osnivanja velikog broja društava obožavatelja Tolkienovih djela,[5] i objavljivanja mnogih knjiga o Tolkienu i njegovim djelima. Gospodar prstenova nadahnjivao je i nadahnjuje nastajanje umjetničkih djela, glazbe, filmova, video igara i novih književnih djela. Postoje radijske, kazališne i filmske adaptacije Gospodara prstenova. Veoma dobro prihvaćena filmska trilogija Gospodar prstenova Petera Jacksona pobudila je novi val zanimanja za Gospodara prstenova i ostala Tolkienova djela.[6]
Pozadina priče
Kako napreduje radnja knjige, otkriva se povijesna pozadina priče Gospodara prstenova, a dodatno je pojašnjenja u dodacima i Silmarillionu, objavljenom nakon Tolkienove smrti. Priča počinje tisućama godina prije događaja u knjizi sa samozvanim Gospodarom prstenova, Gospodarom tame Sauronom, koji je u tajnosti iskovao Veliki Prsten moći kako bi porobio nositelje ostalih Prstenova moći. Započeo je rat tijekom kojeg je uspio doći u posjed 16 Prstenova moći koje je nosilo sedam gospodara patuljaka i devet gospodara ljudi; ljude koji su nosili prstene iskvarila je tijekom vremena njihova moć i postali su Prstenove utvare ili nemrtvi Nazgûli, Sauronovi najstrašniji sluge. Sauron nije uspio doći do posljednja Tri prstena koje su zadržali vilenjaci. Ljudi velike otočne nacije Númenora pomogli su opkoljenim vilenjacima u ratu, a mnogo kasnije poslali su veliku silu da zbaci s vlasti Saurona koji se predao te je odveden u Númenor kao zarobljenik. Međutim, prepredeni Sauron zatrovao je umove Númenoreanaca protiv Valara i prijevarom ih naveo da napadnu Besmrtne zemlje, zbog čega je Númenor uništen. Sauronov duh pobjegao je u Međuzemlje, a isto su uspjeli učiniti i neki Númenoreanci koji su se protivili invaziji predvođeni Elendilom i njegovim sinovima Isildurom i Anárionom.
Više od 100 godina kasnije, Sauron je ratovao s Númenoreancima koji su se nastanili u Međuzemlju. Elendil je s vilin-kraljem Gil-galadom sklopio Posljednji savez vilenjaka i ljudi te su se oni sukobili sa Sauronovom vojskom i pobijedili je, a njegovo je uporište Barad-dûr bilo pod opsadom. Nakon sedmogodišnje opsade Barad-dûra, tijekom koje je Anárion poginuo, Sauron se ponovno otvoreno sukobio s vođama Posljednjeg saveza. Gil-galad i Elendil poginuli su tijekom borbe sa Sauronom, ali i Sauronovo je tijelo svladano i ubijeno.[7] Isildur je odsjekao Jedinstveni Prsten sa Sauronove ruke krhotinom Elendilovog slomljenog mača Narsila i tada je Sauronov duh pobjegao u divljinu. Isilduru je savjetovano da uništi Jedinstveni Prsten tako da ga baci u vatru Orodruina koji se nalazi u blizini mjesta na kojem je Prsten iskovan, ali on je, privučen njegovom ljepotom, to odbio i zadržao ga kao nadoknadu za smrt njegova oca i brata.
Tako je počelo Treće doba Međuzemlja. Dvije godine kasnije Isildura i njegove vojnike na Gladdenskim poljima zaskočili su orci. Isildur je uspio pobjeći stavljajući na ruku Prsten, koji smrtnike čini nevidljivima, ali prsten ga je izdao i skliznuo mu s prsta dok je plivao rijekom Anduin. Orci su ga vidjeli i ubili, a prsten je dvije tisuće godina bio izgubljen na dnu rijeke.
Prsten je zatim u rijeci slučajno našao hobit Déagol. Njegov rođak i prijatelj[7] Sméagol ubio ga je kako bi se dočepao Prstena, a potom je potjeran iz svoga doma. Sméagol je pobjegao u Magleno gorje gdje je, iskvaren moći Prstena, postao odvratno, mršavo stvorenje zvano Golum. Mnogo kasnije, kao što je napisano u Hobitu, drugi je hobit, Bilbo Baggins, naizgled slučajno našao Prsten u Gollumovoj špilji i odnio ga kući, u Vrećasti Vijenac, ne znajući ništa više od toga da se radi o čarobnom prstenu.
Radnja
Prstenova družina
Gospodar prstenova počinje otprilike 60 godina nakon završetka Hobita. Prvi dio priče počinje u "Prstenovoj družini", kada Frodo Baggins, Bilbov nećak, dobiva Bilbov jedinstveni prsten. Bilbov stari prijatelj, Gandalf Sivi otkriva da je taj prsten zapravo Jedinstveni Prsten, objekt Sauronove moći, a ujedno i predmet kojeg Mračni gospodar traži većinu Trećeg doba, predmet koji iskvari srca drugih u želji da ga posjeduju i upravljaju moći koju on posjeduje.
Sauron šalje Prstenove utvare, prerušene u jahače u crnom u Shire, Frodovu domovinu, u potragu za Prstenom. Uz pomoć svog odanog sluge, Sam Gamgeeja, i trojice bliskih prijatelja, Merryja Brandybucka, Pippina Tooka i Fredegara Bolgera, Frodo uspijeva pobjeći. Dok Fredegar (Debeli Bolger) ostaje zametnuti trag pred Utvarama, Frodo i ostali odlaze predati Prsten u Posljednju domaću kuću, gospodara Elronda od Rivendella. Na putu im pomaže i Tom Bombadil, spašavajući ih od Starca Vrbe i nekoliko dana ih ugosti, nahrani, napoji i savjetuje. U gradiću Breeju, Frodovoj družini priključuje se čovjek zvan "Strider", koji je zapravo Aragorn, sin Arathornov, nasljednik prijestolja Gondora i Arnora. Aragorn, na zahtjev Gandalfa, vodi hobite do Rivendella. Međutim, Frodu je teško povrijedio vođa Utvara, ali se usprkos tome oporavlja pod njegom gospodara Elronda Poluvilenjaka.
U Rivendellu, hobiti saznaju da se Sauron može pobijediti samo ako Aragorn prihvati svoje kraljevsko naslijeđe i prijestolje Gondora, i tako ispuni drevno proročanstvo rukujući mačem Andurilom, iskovanim od krhotina Narsila, mača koji je nekoć skinuo Prsten sa Sauronovog prsta, u Drugom dobu.
Na Elrondovom savjetu prisustvuju predstavnici rasa Međuzemlja, Vilenjaci, Patuljci i Ljudi. Vođeni Elrondom, dolaze do zaključka da mogu spasiti Međuzemlje samo ako odnesu Prsten u zemlju sjenki, Mordor i unište ga u Kletoj gori, gdje je i iskovan.
Frodo se dobrovoljno javlja za taj zadatak i Prstenova družina je formirana da mu pomogne: sam Frodo, Gandalf, Aragorn, Boromir Gondorski, patuljak Gimli, vilenjak Legolas i Frodova tri suputnika hobita. Put ih nosi u rudnike Morije, gdje ih prati Golum, biće koje je je Bilbo sreo u Goblinskim pećinama Maglenog gorja, prije mnogo godina. Golum je dugo posjedovao Prsten, prije nego ga je našao Bilbo. Gandalf objašnjava da je Gollum nekada bio sličan hobitima, prije nego je dobio Prsten, koji ga je iskvario. Rob Prstenovoj volji, Gollum očajnički želi ponovo uzeti "svoje zlato". U nastavku, Pippin slučajno razotkrije njihovo prisustvo, i Družina je napadnuta od strane Sauronovih sluga. Gandalf se sukobljava s ogromnim drevnim demonom, Balrogom i pada u duboki ponor, vjerojatno u svoju smrt. Bježeći iz Morije, Družina, predvođena Aragornom, odlazi u vilenjačke prostore Lothloriena. Tamo gospodarica Galadriel pokazuje Frodi i Samu vizije prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Frodo ugleda i Sauronovo oko, metafizički izraz Saurona, i Galadriel privuče Prsten. Na kraju prvog dijela, nakon što Družina prijeđe Veliku rijeku Anduin, Frodo odlučuje da sam ode u Mordor, prvenstveno zbog iskvarljujuće moći Prstena na Boromira. Međutim, njegov odani Sam inzistira da pođe s njim.
Dvije kule
U drugom dijelu, Dvije Kule, priča se nastavlja paralelno u dvije knjige, i u prvoj nam govori o preostalim članovima Družine koji pomažu zemlji Rohan u ratu protiv izdajice Sarumana, nekadašnjeg vođe Reda Čarobnjaka, koji želi Prsten za sebe. Na početku prve knjige, Družina je raštrkana, Merryja i Pippina su zarobili Sauronovi i Sarumanovi orci, Boromir je smrtno ranjen braneći ih, a Aragorn, Gimli i Legolas polaze u potjeru za njima. Njih trojica sreću Gandalfa koji se vratio u Međuzemlje kao Gandalf Bijeli. Oni saznaju da je porazio Balroga i iako je tada i on sam stradao, poslan je natrag i preporođen kao važan lik. Na kraju prve knjige, Gandalf, Aragorn, Legolas i Gimli pomažu pobijediti Sarumanovu vojsku u Helmovoj klisuri i Hornburškoj bitki, dok su Sarumana u kut stjerali Enti i Huorni, zajedno s Merryjem i Pippinom, koji pobjegnu iz zarobljeništva, i tada se dvije grupe sreću.
Druga knjiga drugog dijela govori od Frodu i Samu i njihovom putu do Klete gore. Uspijevaju zarobiti i "ukrotiti" Goluma, koji ih tajno odvede u Mordor, pored ukletog Minas Morgula. Na kraju drugog dijela, Golum izda Frodu velikom pauku, Shelobi, i iako Frodo preživi, zarobe ga orci. U međuvremenu, Sauron šalje sve svoje snage u napad na Međuzemlje, zajedno s Kraljem-vješcem, Vođom Utvara, i njegovom vojskom Minas Morgula u bitku protiv Gondora, u Ratu za Prsten.
Povratak kralja
U trećem dijelu, Povratak kralja, nastavljaju se avanture Gandalfa, Aragorna, Gimlija i Legolasa usporedno s Frodovim i Samovim. Kao što je rečeno u prvoj knjizi, Družina pomaže u posljednjoj bitki protiv Sauronovih snaga, uključujući i opsadu Minas Tiritha u Gondoru i posljednjoj bitki za život i smrt pred Crnim Dverima Mordora, gdje se savez Gondora i Rohana očajnički bori protiv Sauronove vojske, da bi im odvratili pažnju od Prstena, te tako dajući vremena Frodi da ga uništi.
U drugoj knjizi, Sam spašava Frodu iz zarobljeništva. Nakon mnogo patnje, stižu do Klete gore, dok ih Golum prati. Međutim, iskušenje Prstena se pokaže preveliko za Frodu i on ga zadržava za sebe, ne želeći ga uništiti. Međutim, Golum ga napada i uspijeva mu odgristi Prsten sa prsta. Sluđen uspjehom, Golum se posklizne i zajedno s Prstenom pada u vrelu lavu, gdje Prsten konačno biva uništen.
Na kraju, Sauron je pobijeđen, i Aragorn biva okrunjen za kralja. Ipak, Saruman uspijeva pobjeći i iskvariti Shire prije nego što umre. Frodo ostaje ranjen u duši i tijelu te zajedno s Bilbom odlazi na zapad, preko Mora u Valinor, gdje uspijeva naći mir.
Vrijeme radnje
U skladu s Tolkienovom vremenskom linijom, radnja se događa između Bilbovog rođendana, 22. rujna 3001. godine Trećeg doba, i Samovog povratka u Shire, 6. listopada 3021. godine Trećeg doba. Veći se dio radnje događa tijekom 3018. i 3019. godine, od polaska Frode iz Vrećastog Vijenca u Shireu, 23. rujna 3018. godine Trećeg Doba do uništenja Prstena šest mjeseci kasnije, 25. ožujka 3019. godine Trećeg doba.
[You must be registered and logged in to see this link.]
